OTOČNI GLAZBENI ĐIR
"Bodulska balada" je odlična prilika za okupljanje izvođača iz čitave Hrvatske, koji na jednom mjestu na svoj jedinstveni način pjevaju i sviraju o našim otocima. Izvođači se predstavljaju skladbama koje su vezane za otoke, te ograničeni izborom tema vezanih uz njih. Ne robuje se željama da tekstovi budu na strogom dijalektu otočkog stanovništva, već se o otocima pjeva i na hrvatskom književnom jeziku, te us u upotrebi glazbeni izričaji koji su ušli u tradiciju naših otoka. Skladbe, koje se izvode slobodnog su glazbenog oblika gdje se koriste sredstva i postupci svojstveni modernoj zabavnoj, pop, rock ili folk glazbi.
NATJECATELJSKI KARAKTER JE IZBJEGNUT
Posebnu čar "Bodulskoj baladi" daje izostanak natjecateljskog karaktera zbog čega čitava manifestacija prolazi u prijateljskoj atmosferi kakva će se, nadamo se, ponavljati i tijekom idućih godina.
Polazimo od činjenice da je pjesma svim našim otocima značila život i kao takva održala se stoljećima. Prenosi se s koljena na koljeno. Naši otoci su iz godine u godinu sve pustiji (bilo da se radi o porastu mortaliteta ili iseljavanjem u druga mjesta u kontinentalnom dijelu Hrvatske). Večer otočnih nota “Bodulska balada”, koja je prvi put, održana je 25. srpnja 2008 godine u kultnoj uvali Fingac na otoku Zlarinu s početkom u 21,00 sat, organizirana je sa ciljem da se kroz pjesmu pokuša vratiti život na otoke. Zahvaljujući vrlo kvalitetnoj i predanoj organizaciji, te odabiru poznatih i priznatih imena hrvatske estrade, “Bodulska balada” je postala prepoznatljiva i izvan granica Šibensko-kninske županije. Zlarin je mjesto, koje je, uz Zagreb, Opatiju, Požegu, Split i Krapinu dobio manifestaciju koja ga obogaćuje u turističkoj ponudi.
Tako je Zlarin, osim što je poznat po koraljima, postao poznat i po manifestaciji koja unosi život (velik broj domaćih i stranih turista, puno poznatih imena iz estradnog, društvenog i političkog života Hrvatske, velik broj novinara, glumaca (Leon Lučev i Špiro Guberina). Ove godine “Bodulska balada” će početi nešto ranije (17. srpnja 2009. godine) a završiti će 24 srpnja 2009. godine.
“Bodulska balada” je obogaćena likovnim umjetnicima, koji će sedam dana slikati na našim naseljenim otocima. Svoje radove će namijeniti razvoju otoka. Karakteristika ove manifestacije je u tomu što se u glazbenom dijelu sve skladbe izvode u živo uz pratnju bandova i klapa, te nije natjecateljskog karaktera što sve skupa doprinosi uživanju u jednoj ugodnoj cjelovečernjoj zabavi, dok likovni umjetnici dodatno doprinose opuštenoj atmosferi.
Večer otočnih nota “Bodulska balada”, poziva sve one koji su željni “otočnog glazbenog vala”, da dođu na otok ljepote, otok Zlarin, koji je bogat prekrasnim uvalama, djevičanskim plažama, borovim šumama, maslinicima, okružen bisernim otocima šibenskog arhipelaga, okupan suncem, pjesmom i vinom.
ZLARIN POZNAT PO KORALJIMA
Lov na koralje spominje se još u trinaestom stoljeću, a već u 15. stoljeću spominju se Zlarinjani kao poznatiji koraljari. Koralje su neobrađene izvozili u Italiju. U osamnaestom stoljeću, padom Mletačke republike, Zlarinjani dobivaju pravo na izlov koralja. Koralje su lovili i prodavali sve do druge polovine dvadesetog stoljeća kada i gubi svoju vrijednost, jer je oko 480 kg (nakon vrlo uspjelog lova) prodano Italiji za vrlo nisku cijenu. Nakon toga zanimanje koraljara splašnjava, tako da se obradom koralja bavio Viktor Lukin, a tek nedavno otvoren je i centar za koraljarstvo “Zlarinka”.
Zlarin su nazivali zlatnim, zelenim i otokom koralja. Zbog blizine kopnu smatraju ga jednim
od najatraktivnijih otoka šibenskog arhipelaga. U pisanim dokumentima, prvi put se spominje u četrnaestom stoljeću, a kako su pronađeni predmeti iz doba neolita, može se slobodno kazati da je Zlarin puno stariji. Prvi doseljenici na otok spominju se u trinaestom stoljeću. Najstarija crkva je Gospa od Rašelja (15. stoljeće). U 18. stoljeću, na ostacima stare crkve sagrađena je nova crkve Velike Gospe.
